U doba starih civilizacija verovalo se da su snovi poruke od Boga i proročanstva. Danas ne postoji univerzalno objašnjenje za snove, ali mnogi psiholozi smatraju da su produkt psihe individue i njenog ličnog iskustva. U skladu sa tim, tumačenje snova može pomoći osobi da bolje razume sebe.
Snovi se mogu definisati kao skupovi slika, misli, emocija i osećaja koji se bez volje osobe dešavaju u određenim fazama spavanja. Najčešće se javljaju u trenucima kada je najveća aktivnost mozga u toku spavanja (REM faza). Njihova dužina može da varira – od par sekundi do 20-30 minuta. Osoba obično sanja 3 do 5 puta u toku jedne noći, ali neki sanjaju i više. Događaji u snu se uvek doživljavaju kao logični i realni, koliko god fantastični i bizarni bili.
Zašto sanjamo?
Odgovor na ovo pitanje i dan danas donekle ostaje misterija. Postoji više teorija koje se ozbiljno bave funkcijama snevanja (koje su podeljene na neurološke, biološke, psihološke i dr.) ali ni oko jedne od njih se naučnici međusobno u potpunosti ne slažu. Zajedničko za sve teorije je mišljenje da sanjanje nije slučajno i da san nije samo posledica raznih biloških procesa prilikom spavanja. Neke od mogućih funkcija sna su sledeće:
• način da mozak obradi teške i komplikovane misli, emocije i iskustva kako bi postigao balans,
• način da svest obradi podatke iz prošlosti i sadašnjosti i pokuša da se na osnovu tih informacija pripremi za budućnost,
• način za analizu, objašnjenje i pamćenje događaja iz života snevača.
Ovde treba pomenuti da je jedna od najpoznatijih teorija – Frojdova teorija snova, koja kaže da su snovi put u nesvesno, odnosno odraz skrivenih želja koje su potisnute u nesvesno i koje se mogu otkriti analizom sna.
Fenomeni slični snu
U fenomene koji su povezani sa snom, jer su takođe izmenjena stanja svesti, se ubrajaju halucinacije, deža vu, hipnagogija, paraliza sna. Postoji i više vrsta sna poput noćnog straha, sanjarenja, noćnih mora (košmara), lucidnih snova, snova koji se ponavljaju (recurring dreams) kao i snova koji se nastavljaju (progressive dreams).
Sadržina i tumačenje snova
Kelvin S. Hal je psiholog koji se bavio istraživanjem sanjanja, pa je u te svrhe skupio i analizirao preko 10.000 snova različitih ljudi. Došao je do zaključka da je većina snova vezana za svakodnevne brige – o porodici, školi/poslu, prijateljima, zdravlju, novcu. Zanimljivo je i to što ljudi češće sanjaju o negativnim događajima i emocijama, nego o pozitivnim. Stručnjaci su takođe primetili da postoje određene teme o kojima ljudi često sanjaju i koje su zajedničke za različite kulture. Neke od njih su: padanje, bežanje od nekoga/nečega, kašnjenje na određeni događaj, seksualni odnosi, letenje, pojavljivanje u javnosti bez odeće i druge. Česta tema je i oživljena pokojna voljena osoba/poznanik ili smrt voljenih.
Za tumačenje snova ljudi se okreću sanovnicima u kojima su simboli objašnjeni za sve ljude isto, a kako se ljudi razlikuju, moglo bi se reći da je taj način interpretacije najčešće pogrešan. Određeni simbol za jednu osobu može značiti jednu stvar, a za drugu nešto sasvim drugo.
Čak i u okviru psihoterapija koje koriste analizu sna, snevač igra glavnu ulogu u otkrivanju značenja simbola svojih snova.